Kategorija: Tutorijali i Savjeti

Usporedba Microsoft Windows i Linux računalnog operativnog sustava je česta tema rasprava među mnogim korisnicima. Windows je najprominentniji vlasnički operativni sustav, dok je Linux najprominentniji operativni sustav koji je free software (primjetit ćete da mnoge Linux distribucije imaju vrlo malen udio vlasničkog softvera i komponenti, kao što su kompajlirani binary blob driveri koje distribuiraju sami proizvođači hardvera, sa svoju osnovnu instalaciju.

Adaptirano sa Wikipedia, the free encyclopedia

Ova se dva operativna sustava natječu za korisničku bazu u sferi tržišta osobnih računala jednako kao i na serverskom tržištu, i koriste se u uredima tijela javne uprave, školama, uredima, kod kuće, putem intraneta i internetskih servisa, na superračunalima i tako dalje.
Windows-i dominiraju na tržištu desktop i osobnih računala sa otprilike 90% udjela, a zanimljivo je da je od strane Microsofta objavljeno je da je otprilike 66% svih prodanih servera u 2007.  pokriveno Windows operativnim sustavom. U serverskom tržištu, postotak pokrivenosti Windows operativnih sustava dostiže 36.3% dok je Linux na 12.7%. No, važno je naglasiti da od Lipnja 2009. Linux pokreće 88.6% svjetskih najmočnijih superračunala, u usporedbi sa postotkom pokrivenosti Winodwsima od skromnih 1.0%. U prosincu 2008., Linux je pokretao pet od deset najpouzdanijih Internet hosting kompanija, dok je Windows pokretao jednu (samo za usporedbu).
 
Linux i Windows se razlikuju u filozofiji, troškovima, jednostavnosti korištenja, raznolikosti, i stabilnosti, s time da svaki od njih teži unapređenju u svojim poznato slabim područjima. Usporedba ova dva OS-a vodi nas u povijest, povijesne korisničke baze i distribucijske modele oba OS-a. Tipično, neka najveća područja percipiranih slabosti redovito se svode na siromašnu “out-of-box” korisnost Linux desktop sustava za masovno tržište, dok je Windows-ova najveća boljka neotpornost na viruse i malware. I jedno i drugo područje je u fazi ultrabrzog razvoja na oba polja.

Prednosti besplatnog softvera drže argumente u svojoj glavnoj snazi Linux-a a to je da poštuju ono što se smatra korisničkim osnovnim pravom: pravo na pokretanje, proučavanje i mijenjanje, dijeljenje kopije sa ili bez promjena i naravno da je sve to apsolutno besplatno.

Ukupni troškovi vlasništva

U 2004., Microsoft je lansirao marketinšku kampanju, "Get the Facts" (Saznajmo činjenice), kako bi ohrabrio korisnike da se prebace sa Linux-a na Windows Server System. Microsoft tvrdi da njihovi proizvodi pojeduju niže ukupne troškove vlasništva (TCO) zbog kojih open source programi zbog svoje jednostavnosti korištenja dovode do manje rada i zbog toga nižih primanja.
Microsoft zaključke izvodi na nivou raznih organizacija, primjerice Novell (koji proizvodi Linux distribucije) i The Register. Također je moguće raspravljati o tome da Linux administrator u prosjeku ima veću plaću od Windows admina, te da kompetentni Linux administrator može voditi brigu o znatno većem broju računla nego Windows admin.

U 2004., UK Advertising Standards Authority upozorava Microsoft da je njihova reklama nastala korištenjem istraživanja koje tvrdi da  “Je Linux […] 10 puta skuplji od Windows Server 2003”, zapravo “zavođenje”, iz razloga što tvrdi da je hardware izabran za Linux server nerealno skup.
Njemačko ministarstvo vanjskih poslova da su troškovi open source desktop  održavanja daleko niži od očekivanih i onih koje su imali sa Windows OS-om.
Francuska žandarmerija izvješćuje da je uštedjela milijune na troškovima licenci time što su se prebacili na Linux desktop sustav sa Windows XP, uspjeh je potvrđen uvođenjem OpenOffice.org rješenja.

Tržišni udio

Tržišni udio Linux-a ili Windows-a je vrlo teško odrediti iz jednostavnog razloga što Linux obično ne zahtjeva da se kopija koja se koristi registrira; u dodatku, postoji velik broj nelicenciranih kopija Windowsa. Korištenje ovih sustava više je procijenjeno korištenjem informacija sa web browser-a korisnika, nego od rezultata prodaje i informacija distributera. Ovaj rezultat je vrlo nepouzdan iz brojnih razloga uklučujući no ne limitirano na web-browsere da se web serverima ne pružaju uvijek točne informacije, te da različite stranice privlače različitu publiku koja može biti više sklona korištenju određenog OS-a: takve informacije je vrlo teško eliminirati. (Kako god, mnogo servera vjerojatno nije uključeno u ova mjerenja zbog svoje tradicionalne uloge da budu samo posvećene kompjutorske mašine). Sudeći prema dosadašnjim informacijama, Ubuntu je najpopularniji odabir među developerima. Postoji znatan prijelaz sa Microsoft Windows na Linux i Mac OSX za njihove  desktop development operativne susrave. 26.9% respodenata citiraju Linux kao njihov primarni desktop operativni sustav, što predstavlja povećanje od 7% u odnosu na 2007. Bez obzira na to, Windows je još uvijek dominantan razvojni OS sa 64%, udio mu se smanjio za 10% u odnosu na 2007. Najpopularnija Linux varijanta među developerima je svakako Ubuntu, za koji je glasalo više od pola Linux respodenata. Mac OSX je povećao svoj udio za 6.9% u odnosu na 3.5% u 2007.

	Estimated Desktop Usage Share
Windows	Linux	Napomena
	Odnosi predisntalacije
- 93,06%	- 0,94%
Predisntaliran automatski na gotovo svim novim  stolnim računalima	Predinstaliran automatski na vrlo rijetkim novim računalima. Kako god, Ubuntu je sada dostupan na svim System76 računalima, nekim Dell računalima, a SUSE Linux Enterprise Desktop na nekim Lenovo ThinkPad računalima. Odnedavno  je predstavljeno mnogo više Linux baziranih low end prijenosnih računala.	U kolovozu 2009. je Microsoftov  dogovor sa proizvođačima računala da prodaju računala isključivo sa Windows OS-om završio na s sudu od strane francuske  udruge za prava potrošača. Ovakvi ugovori se smatraju ilegalnim od slučaja United States v. Microsoft
	Odnosi na serverskom tržištu
37,3%	13,8%	2009Q1
	Top 500 supercomputer operating system family share
1,00%(aposlutno 5)	88,6%(aposlutno 443)	Lipanj 2009
	Korisničko sučelje (Graphical user interface)
Windows Shell se koristi kao  window manager na Visti, a  Stacking window manager je  izgrađen na bezi GDI u starijim verzijama. Radno okruženje se može modificirati mnoštvom  raznih dodatnih programa tipa Window Blinds, ili kompletno izmijeniti programom tipa Blackbox za Windows ili LiteStep. Grafički sustav je dio Windows kernela, a čak i serveri pokreču  grafičke podsisteme.	Velik broj desktop okruženja je dostupan, od kojih su GNOME i KDE najrašireniji. Oni se generalno (jedan od njih) koriste kao window menadžeri. Oni se također mogu zamijeniti sa drugim window menadžerima kao što je Compiz Fusion Ostala korisnička sučelja i window menadžeri uključuju Enlightenment, Xmonad,Xfce, Openbox, Fluxbox, itd. X-window system  pokreče se u korisničkom prostoru i opcionalan je. Višestruke X window  sustavske instance mogu se pokrenuti jednom i to je potpuno mrežni protokol.
	Command-line interface
Primjer Windows PowerShell  sesije Command prompt postoji kako bi omogućio direktnu  komunikaciju između korisnika  i operativnog sustava. Komandna linija zasnovana na .NET je nazvana Windows  Power Shell i razvija se konstantno.	Jednostavna Bash sesija Linux je snažno integriran sa sistemskom konzolom. Komandna linija se može koristiti kako bi se sustav mogao povratiti ukoliko grafički podsustav zakaže	Interface komandne linije koji se tipično prikazuje u sustemskoj konzoli ili terminalnom emulatoru, dozvoljava korisnicima da kažu računalu koji zadatak da obavi, a naredbe se rangiraju od jednostavnih (na primjer kopiranje datoteka), do kompleksnih tipa kompajliranja i instalacije novog softvera. Shells (ljuske) su vrlo močni alati, ali novim korisnicima znaju biti jako zbunjujuće. Neke kompleksne zadatke je mnogo lakše izvesti koristeći shell-ove nego putem grafičkog sučelja, kao na primjer skriptiranje.
	INSTALACIJA
	Neutralnost ovog dijela članka je subjektivna, pa molim da se uzme u obzir
Od Windows Server 2003 i prijašnjih verzija, instalacija je  podijeljena u dva stadija; početni  tekstualni mod i a zatim grafički mod. Od Windows Viste i kod novijih, instalacija je jedinstvena i u potpunosti pokrivena grafičkim  sučeljem. Neke starije verzije  su zahtjevale third party drivere  (na primjer korištenjem floppy diska ili slipsreamingom drivera  i izradom novog instalacijskog CD-a). Windows  instalacijski medij u pravilu sadrži dovoljno  drivera kako bi operativni sustav  učinio funkcionalnim. Generički driveri mogu se koristiti kako bi pružili osnovnu finkcionalnost. Za uređaje kojima su potrebni dodatni  driveri, oni se mogu doinstalirati  kasnije. Windows Update može  također sadržavati drivere koje je moguće instalirati nakon što je  bazični operativni sustav na svom mjestu. Driveri su gotovo uvijek closed-source, održavani i objavljivani os strane proizvođača hardvera.  Prijašnje verzije 64-bitnih Windowsa forsirale su  sve drivere  da se prijave, dajući pritom Microsoftu jedinstvenu mogućnost da autorizira drivere, ova se mogućnost ne može lako zaobići,  čak niti od trane sistem administratora.	Varira znatno od distribucije do distribucije. Večina distribucija teži biti što pristupačnija novim ili srednje obučenim korisnicima pružajući jednostavne grafičke installere. Distribucije orijentirane na opće korisnike nude liveCD ili GUI installer (SuSE, Debian, Pardus, Pclinuxos, Mandriva, Ubuntu, Fedora itd.), druge nude menijem vođene instalacije (Vector Linux, Slackware, Debian) dok ostale ciljaju na specijalizirane grupe zahtjevajući source koji je potrebno kopirati i kompajlirati (Gentoo). Sustav je također moguće izgraditi iz apsolutno ničega, direktno iz izvornog koda (Linux from Scratch). Linux kerneli u većini distribucja uključuju večinu drivera dostupnih kao moduli, hardware se prepoznaje i driveri se jednostavno postavljaju na boot sekvencu sa vrlo balo ili uopće bez potrebe za korisnikom intervencijom. Ovi su driveri generalno napisani od strane ljudi koji koriste hardware ili od nekoga tko radi za proizvođača hardvera, ili jednostavno od nekoga iz korisničke zajednice tko jednostavno to zna napraviti; obično su driveri uključeni u kernel (otvoreni kod), te stoga nije potreban nikakav medij ili bilo kakva korisnička intervencija. Nekolicina proizvođača hardvera (Broadcom, Nvidia) imaju vlasničke drivere koji zahtjevaju ručnu instalaciju.
	Instalacija putem Live okruženja
Može se instalirati putem Windows Preinstallation  Environment ili BartPE. Kako  god, samo prvo je blagoslovljeno  od strane Microsofta. Jedini  Microsoft-certifcirani System Builderi (OEM kompanije) imaju dozvolu da koristee WinPE disk za instalaciju putem licence.  Krajnjim korisnicima nije dozvoljeno da koriste WinPE instalacijsko okruženje.	Gotovo sve Linux distribucije sada imaju live CD koji se može koristiti za testiranje, instalaciju ili recovery.
	PARTICIONIRANJE
Širenje NTFS particija je moguće bez ikakvih problema,  i na Visti je također moguće  i smanjiti particijul. Dynamic Disks omogućuju dinamičko  particioniranje. Third party su dostupni i imaju mnogo više mogućnosti od onih ugrađenih u alat za praticioniranje.	Večina datotečnih sustava podržava promjenu veličine particije bez gubitka podataka. LVM omogućuje dinamičko particioniranje. Sve Linux distribucije imaju ugrađene softvere za particioniranje kao što su fdisk ili gparted
	File systems
Nativno podržava: NTFS, FAT,  ISO 9660, UDF, i ostale 3rd-party drivere dostupne za ext2, ext3, reiserfs, HFS, i ostale	Nativno podržava: ext2, ext3, ext4, ReiserFS, FAT, ISO 9660, UDF, NFS, NTFS, JFS, XFS i ostale; mogu se koristiti i mnogi dodatni datotečni sustavi (najzamjećeniji je NTFS koristeći NTFS-3g, i ZFS) a dostupni su korištenjem FUSE. Arhive i FTP sajtobi također se mogu montirati kao datotečni sustavi.	Windows mogu čitati i pisati u Ext2 i Ext3 datotečnim sustavima uz pomoć third-party drivera kao što su FS-driver ili ext2fsd; također se može koristiti i ReiserFS putem rfstool i srodnih programa.
	BOOT LOADER
Može se pokretati više verzija Windowsa putem Windows Boot Managera, u Windows Vista i novijim OS-ovima; ili Microsoft  boot loader, NTLDR, u Windows Server 2003 i starijima.  Brojni grafički konfiguracijski alati su dostupni, kao što je  EasyBCD za Windows Boot Manager i MSConfig za NTLDR	Može se pokretati više operativnih sustava koristeći LILO ili GRUB. Sa njima je moguće odabrati između višestruko instaliranih kernel image-a za vrijeme podizanja operativnog sustava. Grafički konfiguracijski alati za GRUB su dostupni uključujući KGRUBEditor (KDE) i GrubConf (GNOME). GRUB može također biti konfiguriran za vrijeme podizanja putem GRUB prompt-a (ovo je privjremena i samo jednokratna konfiguracijska procedura). GRUB i LILO također podržavaju boot na ne-UNIX operativne sustave putem lančanog podizanja; i radi jednako za Windows i za Linux  dual-boot System, ovdje je najjednostavniji način  da se prvo instaliraju Windowsi, a zatim Linux.

Nastavak slijedi …..