Vremenska prognoza je predviđanje vremenskih uvjeta nekog područja. Prediviđanja mogu biti kratkoročna (za isti dan) ili dugoročna (za razdoblja od nekoliko mjeseci). Svjetske meteorološke stanice istovremeno svaka tri sata bilježe atmosferske prilike, a sinoptičke vrijednosti koje dobiju šalju se u 13 glavnih meteoroloških središta Svjetske meteorološke organizacije, gdje se pohranjuju u računala, a meteorolozi na temelju njih rade vremenske prognoze.

Prva vremenska prognoza objavljenja je u britanskim novinama Daily News 1848. godine. Od tada je mjerenje atmosferskih prilika sve naprednije. Metereološke postaje su prisutne svuda. Opremljene su termometrima, higrometrima, anemometrina, menzurama i živinim barometrima. Osim u postajama, podatci se prikupljaju i putem metereoloških balona, metereoloskih aviona, metereoloških satelita i radara.

Postoje i neki prirodni pokazatelji u prognoziranju vremena. Tako zatvorene ljuske češera bora upozoravaju na kišu, mlohava morska alga znači prisutnost vlažnog zraka, a stisnuta i kovrčava vuna prisutnost suhog zraka.