kako na zemlji postaje sve toplije tako i našim dragim računalima treba malo hladnog zraka. Odokativno, kako se performanse rada procesora ne podižu potpunim povećanjem frekvencije, već unutarnjoj optimizaciji procesora.

              

D

osadašnji, najveći revolucionarni napredak u hlađenju vele da su heatpipe-i(cijevi za izmjenu topline). Aktualni modeli hladnjaka koriste tri ili više ovakvih cijevi kako bi omogućili čim više efikasnije hlađenje. Ali.. i te je cijevi potrebno nekako hladiti. Za hladnu podršku u ovom segmentu je možda najzaslužniji Zalman koji je prvi predstavio ¨lepezaste¨ hladnjake koje danas gotovo svi mi koristimo. Korištenjem takvih hladnjaka drastično se povećava površina za disipaciju topline, a za njezino odvođenje nije potreban ventilator koji radi na 5.000 ili više okretaja u minuti, već će biti i dovoljan i model koji radi na 1.000 do 2.500 okretaja u minuti, po mogućnosti što većeg promjera.

            

P

itanje koje nam se samo po sebi nameće, postoji li neka bad dark side svega toga?Odgovor je točan, naravno da postoji, ali prvo treba izdvojiti masu današnjih hladnjaka koji često prolazi pola kile, a takva težina poprilično napreže PCB (Personal Computer Board) matične ploče, te je bilo potrbno osmisliti alternativne načine montaže takvih hladnjaka u vašeg ljubimca. Gotovo općepoznato pravilo da se matična ploča mora izvaditi prije izvaditi iz računala kako bi se s donje strane postavilo dodatno ojačanje ispod procesorskog utora. Sam proces instalacije je krajnje jednostavan (u većini slučajeva) naravno ukoliko pratite proizvođačeve upute.

           

O

sim kila tu je i pitanje dimenzija, treba biti oprezan kod odabira hladnjaka, jer nije moguće svaki postaviti u svaku matičnu ploču, niti u svako kućište. Na našu opću radost i veselje priskoče nam u susret sami proizvođači koji u većini slučajeva na svojim stranicama imaju popis podržanih matičnih ploča. Dimenzije također mogu biti problematične ukoliko imate manje kučište s nestandardno smještenim napajanjem koje se nalazi iznad samog procesorskog utora, jer u tom slučaju hladnjak ne dobiva dovoljno svježeg zraka i performanse mu drastično opadaju.

Dakle još samo da procesuiramo ovo sve , postoji nekoliko vrsta hlađenja procesora:

* Pasivno hlađenje(pali se povremeno i to u slučaju kada se hardver previše zagrije)
* Aktivno hlađenje(hlađenje koje se pali kad se pokrene računalo i gasi kad se ugasi računalo)
* Vodeno hlađenje
   (svi hladnjaci ovog tipa rade na sličnom principu - tako što voda cirkulira i hladi ploču (dosta su tiši od ostalih    hladnjaka)

O vodenom hlađenju budemo nekom drugom prilikom.....

---